KAKO JE NASTAO “ŠATROVAČKI” JEZIK? = Šatrovački jezik (slang, argo) predstavlja varijantu ili dopunu običnog govornog jezika. = U njemu se izrazi mogu sastojati od dvije ili više riječi (npr. “džabalebaroš”), a mogu nastati i skraćivanjem pojedinih riječi (npr. šiz, Kališ), ili od spojenih početnih slova nekoliko riječi (vip – veza i poznanstva). Izrazi “šatre” često su nastali onomatopejom (fljiška, šljaga), a ponekad se pozajmljuju i iz drugih jezika (ćao, okej, ziher). Isto tako, “šatrovački” izrazi mogu nastati i analogijom (šamarati džepove, nalijepiti se). = Svi ti oblici šatrovačkog govora nastaju iz mnogih razloga i u raznim uslovima. Najčešće tako govore ljudi koji žive u istoj grupi. To može biti ista grana trgovine, isto zanimanje, zajednički hobi ili dob starosti, a takođe i pripadnost istom društvenom staležu. Studenti, na primjer, imaju svoje “šibere” i svoj “faks”, dok konobari viču samo “Dvije ljute!” ili “Tri bez!” kad naručuju rakiju ili gorku kafu. = Međutim, ista riječ ne mora u istoj grupi značiti isto što i u drugoj. “Krljanje” u sportu znači grubu igru, a u novije doba, kod narkomana, davanje injekcije. = U nekim društvenim uslovima argo se stvara brže i lakše nego u drugim. Ako zavlada neki nemir, ako se ljudi odjednom nađu združeni s istim ciljem (kao, na primjer, u ratu), naglo nastaje veliki broj novih riječi (blic, voki-toki i mnogi drugi nazivi stvoreni su u prošlom svjetskom ratu). = Ponekad neka duhovita osoba može izmisliti nov naziv, koji drugi ljudi ubrzo počinju upotrebljavati. Riječi ili izrazi koji su nekad smatrani za šatrovačke s vremenom često budu prihvaćeni i unijeti u rječnike, dok se drugi izrazi upotrebljavaju decenijama, ali ipak ostaju sleng.
